Programi podrške

EU usvojila novi Plan rasta za Zapadni Balkan

Izvor: https://ec.europa.eu/

Evropska komisija usvojila novi Plan rasta za Zapadni Balkan, s ciljem da unaprijedi ekonomski rast i ubrza neophodnu socio-ekonomsku konvergenciju, donoseći neke od koristi članstva u regionu unaprijed od samog pristupanja. Cilj je omogućiti partnerima da ubrzaju reforme i investicije kako bi značajno povećali brzinu procesa proširenja i rasta njihovih ekonomija.

U tu svrhu, predložen je novi Reformski i Razvojni Fond za Zapadni Balkan u iznosu od 6 milijardi evra za period od 2024. do 2027. godine. Isplate će se vršiti tek nakon ispunjenja dogovorenih reformi.

Novi Plan Rasta za Zapadni Balkan zasniva se na četiri stuba s ciljem:

Povećanja ekonomske integracije sa jedinstvenim tržištem Evropske unije, pod uslovom da se Zapadni Balkan uskladi sa pravilima jedinstvenog tržišta i otvori određene sektore i oblasti za sve svoje susjede istovremeno, u skladu sa Konkretnim Regionalnim Tržištem.

Sedam prioriteta sugerisano je:

  • Slobodno kretanje robe;
  • Slobodno kretanje usluga i radnika;
  • Pristup jedinstvenom evro platnom prostoru (SEPA);
  • Olakšavanje drumskog saobraćaja;
  • Integracija i dekarbonizacija energetskih tržišta;
  • Digitalno jedinstveno tržište;
  • Integracija u industrijske lančane reakcije.

Podsticanje ekonomske integracije unutar Zapadnog Balkana kroz Konkretno Regionalno Tržište, zasnovano na pravilima i standardima EU, što bi potencijalno moglo dodati 10% njihovim ekonomijama;

Ubrzanje fundamentalnih reformi, uključujući i klaster osnova, podržavajući put Zapadnog Balkana ka članstvu u EU, poboljšavajući održivi ekonomski rast putem privlačenja stranih investicija i jačanja regionalne stabilnosti;

Povećanje finansijske pomoći za podršku reformama kroz Reformski i Razvojni Fond za Zapadni Balkan za period od 2024. do 2027. godine, predlog za novi instrument u vrijednosti od 6 milijardi eura, koji se sastoji od 2 milijarde eura u grantovima i 4 milijarde eura u povoljnim zajmovima, uz uslov da se isplata vrši nakon što partneri sa Zapadnog Balkana ispune određene socio-ekonomske i fundamentalne reforme.

Kao dio Plana Rasta, svaki partner sa Zapadnog Balkana bit će pozvan da pripremi Reformsku Agendu na osnovu postojećih preporuka, uključujući one iz godišnjeg Paketa Proširenja i Ekonomskih Reformskih Programa zemalja (ERP). Ova Reform Agenda bit će konsultovana, ocijenjena i usvojena od strane Komisije.

Predsjednica Evropske komisije, Ursula von der Leyen, izjavila je: “Današnjim usvajanjem novog Plan Rasta od 6 milijardi eura za Zapadni Balkan, približavamo ekonomije Zapadnog Balkana EU. Potencijal ovog Plan Rasta je izuzetan. Ovaj Plan Rasta može duplirati ekonomiju Zapadnog Balkana u narednih 10 godina. Njegovom kombinacijom reformi i investicija, omogući će Zapadnom Balkanu da uskoro profitira iz ključnih oblasti našeg jedinstvenog tržišta, uključujući slobodno kretanje robe, usluga i radnika, Jedinstveni evro platni prostor, transport, energiju i digitalno jedinstveno tržište.”

Sljedeći koraci

Sada je na Evropskom parlamentu i Savjetu da ispita prijedlog Fonda u okviru pregleda srednjoročnog okvira za višegodišnji financijski okvir (MFF). Kada se usvoji, šest partnera sa Zapadnog Balkana bit će pozvano da dostave svoje individualne reformne agende u kojima će izložiti socio-ekonomske i fundamentalne reforme koje će preduzeti kako bi podstakli rast i konvergenciju u okviru Plana Rasta tokom perioda od 2024. do 2027. godine. Srbija i Kosovo trebaju se konstruktivno uključiti u EU-facilitirani dijalog o normalizaciji odnosa, vođen od strane Visokog predstavnika, kao neophodnog preduslova.

Pozadina

Ekonomska konvergencija je ključni element za približavanje zemalja Zapadnog Balkana EU. Trenutni nivo konvergencije između partnera sa Zapadnog Balkana i EU ne napreduje dovoljno brzo, sa prosječnim BDP-om po stanovniku u paritetu kupovne moći za naše partnere sa Zapadnog Balkana koji se kreće između 30% i 50% EU prosjeka.

Integracija sa jedinstvenim tržištem EU bila je ključni pokretač ekonomskog rasta za sve zemlje koje su se pridružile EU. Pozitivan uticaj na BDP i nivoe

prihoda koji proizilaze iz integracije sa jedinstvenim tržištem EU jasno je demonstriran u prošlosti.

Izvor i više unformacija https://neighbourhood-enlargement.ec.europa.eu/2023-communication-new-growth-plan-western-balkans_en

Foto: http://ec.europa.eu/commission/presscorner/