RTD Klaster u oblasti medicije i zdravstvenih nauka Republika Srpska

Ravnopravnost polova

Pitanje ravnopravnosti polova se tiče i odnosi na sve dijelove programa Horizont 2020. Evropska komisija insistira na jednakopravnosti polova po pitanju balansa broja žena i muškaraca u istraživačkim timovima koji implementiraju projektne prijedloge, upravljačkim projektnim timovima, ali i po pitanju sadržaja istraživanja, odnosno ciljnih grupa koje treba da sadrže i ispitanike ženskog i muškog pola.

Aplikanti treba da nastoje da osiguraju balans polova, od faze pripreme projektnog prijedloga u svim njegovim aspektima. Nastojanje je da se balans dovede do ravnopravnog 50:50 odnosa. Ovo veoma često nije moguće ostvariti u praksi, ali aplikant mora da dokaže da je nastojao da se uobziri i ovaj aspekt prilikom pripreme projektne aplikacije. U prijedlogu projekta (sekcija 1.3) traži se od aplikanta da opiše kako je dimenzija polne strukture u projektu relevantna za istraživanje i upravljanje projektom. Naravno, ovaj aspekt treba podržati kao generalni na nivou projekta, ali ako je moguće i na nivou samog sastava učesnika po pojedinačnoj instituciji.

Ovakav pristup je veoma važan jer u fazi evaluacije projekta može imati veoma važnu ulogu prilikom rangiranja projektnih prijedloga. Evaluatorima se skreće pažnja da je potrebno da provjere postizanje ravnopravnog učešća polova u projektu i uticaj te ocjene na rangiranje projekata. To znači sljedeće: ukoliko dva prijedloga projekta imaju isti broj bodova u ocjenjivanju, isti broj bodova po ključnim kriterijumima, onda blizina postizanja 50:50 odnosa među polovima može da donese odluku koji će projektni prijedlog biti bolje rangiran, a time i vjerovatno finansiran.

Istraživači mogu postaviti pitanje zašto je dobro i potrebno unijeti dimenziju polne (rodne) strukture u projektnu aplikaciju? Razlog za to je veoma jednostavan – ova dimenzija istraživanja daje dodatnu vrijednost u smislu izvrnsosti, kreativnosti i poslovnih mogućnosti. Svako ograničavanje potencijala projekta nije dobro za projekat, posebno ukoliko to tako vide ocjenjivači. Takođe, pitanje ravnopravnosti polova u projektu omogućava prevazilaženje polnih normi i stereotipa (npr. ko su bolji istraživači – žene i muškarci) i pomaže razumijevanju stavova, potreba i ponašanja polova u datoj situaciji. S druge strane, ravnopravnost omogućava razumijevanje društvene relevantnosti znanja, tehnologija i inovacija, ali i daje svoj doprinos razumijevanju načina proizvodnje dobara i usluga za potrebe tržišta (npr. ženska intuitivnost u procjeni tržišnih kretanja).

Uzimajući u obzir navedeno, integracija dimnezije ravnopravnosti polova u projektu treba da bude opisana na jednostavan, praktičan i konkretan način. Potrebno je odrediti relevantnost određenog pola za istraživanje i postizanje istraživačkih ciljeva, ako postoji. Npr. ispitivanje određenog proizvoda za opštu upotrebu mora u ciljnoj grupi da ima i ispitanike muške i ženske populacije. Takođe, bitno je predvidjeti da li će ispitivanje oba pola biti potrebno u smislu indirektne pomoći realizaciji istraživanja. Može se desiti da je za istraživanje u momentu apliciranja nejasna ili neizvjesna potreba za procjenom dimenzije ravnopravnosti polova. Upravo ovakva elaboracija može se uvrstiti u projektnu aplikaciju kao opravdan trošak komplementiranju istraživanja koje čini osnovu projekta. Druga mogućnost je da je istraživačima potrebna dodatna edukacija po pitanju ravnopravnosti polova, pa se i troškovi obuke istraživača u ovom domenu mogu smatrati opravdanim za realizaciju istraživanja.